Logo Icon

Radio i Televizija Nikšić

image

ČETIRI DECENIJE OD RAZORNOG ZEMLJOTRESA

15.04.2019
image

Crna Gora danas obilježava 40 godina od najrazornijeg zemljotresa, u kojem je poginulo 101 lice, a 600 povrijeđeno.

Epicentar zemljotresa od sedam stepeni Rihterove skale bio je u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, 15 kilometara od obale.

Stradali su gradovi Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja.

Uništen je veliki broj hotela, zdravstvenih, školskih objekata, kulturno-istorijskih spomenika, kao i puteva, a bez krova nad glavom ostalo je 80.000 stanovnika.

Prema izvještaju Uneska iz 1984. godine, ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, dok je broj oštećenih spomenika kulture bio veći od 1.000.

Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, na konferenciji povodom obilježavanja 40 godina od katastrofalnog zemljotresa, kazao da je zadatak svih, a posebno struke, da se gradi po propisima, što više smanji seizmički rizik, poštuju planovi i procedure.

„Prošlo je 40 godina od kako je priroda potvrdila nadmoć nad čovjekom. Tog 15. aprila 1979. godine, nepredvidivost kojom se obračunavala sa ljudskom potrebom za ustaljenošću, navikama i redom, djelovala je surovo i zastaršujuće. Nezapmćena prirodna katastrofa porušila je cijelo naše primorje i odnijela 101 život“, rekao je Radulović.

On je naveo da su u zemljotresu 1979. godine razoreni domovi, bolnice, škole, cijela naselja, srušeni spomenici, muzeji, hoteli, a željeznička infrastruktura potpuno je uništena.

Radulović je kazao da se posljednje dvije godine intezivno radi na sprovođenju Zakona o planiranju i izgradnji objekata.

„Sve analize zemljotresa u posljednje vrijeme pokazuju da su tragični efekti najviše naglašeni u vezi sa bespravno podignutim objektima i onima kod kojih je izostalo poštovanje savremenih plansko-građevinskih standarda“, dodao je Radulović.

Kako je naveo, bezbjednost je prvi razlog „obračuna“ sa divljom gradnjom, koja povećava rizik od katastrofalnih posljedica, posebno u slučaju zemljotresa.

On je ukazao na značaj preventive od zemljotrsa, kroz poštovanje arhitektonske prakse, kao i na potrebno znanje o toj pojavi, ukoliko do nje dođe.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da je taj resor, kada su u pitanju zaštita i spašavanje, preduzeo niz aktivnosti u cilju preventivnog djelovanja na pojave svih vrsta hazarda, uključujući i zemljotrese.

„Crna Gora ima kapacitete za prvi odgovor, koji je najneophodniji u smislu pronalaska žrtava, njihovog zbrinjavanja, raščišćavanja terena i formiranja privremenih naselja“, rekao je on.

Prema riječima Nuhodžića, ni mnogo bogatije države od Crne Gore nemaju kapacitete da se same izbore sa posljedicama zemljotresa, pa takve situacije zahtijevaju međuunarodnu pomoć.

On je kazao da je Crna Gora izgradila sistem zaštite i spašavanja na lokalnom i državnom nivou, ali ga mora stalno jačati i dodatno ulagati i opremu i obuku spasilaca, drugih učesnika sistema, kao i raditi na uspostavljanju materijalnih rezervi za potrebe sistema.

Nuhodžić je podsjetio da je Vlada 2017. godine donijela Strategiju za smanjenje rizika od katastofa, a usvojen je i Nacionaln plan zaštite i spašavanja od zemljotresa, dokument kojim su sagledani rizici, prijetnje i opasnosti od zemljotresa, definisane mjere za spašavanje i zaštitu i procedure institucionalnog odgovora u slučaju zemljotresa.

Takođe, nedavno je završena baza podataka o štetama od elementarnih nepogoda, uključujući i zemljotrese.

„Ministarstvo unutrašnjih poslova je preduzelo niz konkretnih preventivnih, planskih i edukativnih aktivnosti radi što kvalitenijeg odgovora na potencijalne zemljotrese“, kazao je on.

Nuhodžić je rekao da su seizmičke aktivnosti u Crnoj Goru vrlo prisutne, na njih nije moguće uticati.

„Ali je moguće uticati na njihove posljedice, i u tim okolnostima koje mogu izazvati mnogo žrtava, država mora imati spreman odgovor. Crna Gora je uspostavila sistem za koordinaciju i rukovođenje u zaštiti i spašavanju u slučaju zemljotresa i drugih nesreća“, naveo je on.

Na nivou države, kako je dodao Nuhodžić, postoji oko 150 obučenih spasilaca za spašavanje iz ruševina, a u Direktoratu za vanredne situacije postoje evidencije materijalno tehničkih sredstava koje bi bile korščćene u slučaju zemljotresa.