Crna Gora danas slavi Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma.
Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima.
Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide.
Povodom velikog državnog praznika crnogorski predsjednik Jakov Milatović priredio je sinoć svečani prijem na Cetinju.
On je tom prilikom poručio da za narod Crne Gore ne postoji važniji datum od 13. jula jer je, kaže, njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti.
Poručio je, takođe, da su vjekovi borbe za opstanak, na kamenoj raskrsnici Evrope, učinili Crnu Goru simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri.
“Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršu”, dodao je Milatović.
On je kazao da nema 13. jula 1941. bez 13. jula 1878. godine.
Prema njegovim riječima, dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje.
“A na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika 13. julskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece”, zaključio je Milatović.
Prva dama Milena Milatović čestitala je takođe 13. jul poručivši da se moramo boriti za veću zastupljenost žena u politici, biznisu i nauci.
„Poručujem vam da budemo hrabre kao žene koje su 13. jula utkale svoje biće u temelje Crne Gore“, kazala je ona i dodala da to dugujemo budućim generacijama.
Čestitke povodom Dana državnosti stigle su drugih državnih adresa.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da su „slobodarstvo i antifašizam naša istorijska vertikala i put kojim ćemo nastaviti da idemo“.
“Stalno imajući na umu neprolazne vrijednosti 13. jula, moramo nastaviti da se borimo za dobro i napredak Crne Gore, čija je evropska budućnost neupitna, koja je pouzdan susjed, uvažena članica NATO-a i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Slobodarstvo i antifašizam su naša istorijska vertikala i put kojim ćemo nastaviti da idemo kako bismo obezbijedili bolji život svim našim građanima. U to ime, još jednom čestitam Dan državnosti”, poručila je Đurović.
I potpredsjednica Parlamenta Branka Bošnjak naglasila je da je Crnoj Gori više nego ikada neophodan snažan reformatorski podsticaj.
Prema njenim riječima, 13. jul 1878. i 13. jul 1941. godine, jednako su važni datumi na putu Crne Gore ka slobodi i davno zacrtanom putu ponovnog osvajanja nezavisnosti i njene evropske budućnosti.
“Danas je Crnoj Gori, više nego ikada, neophodan snažan reformatorski podsticaj, ali i spremnost da se suoči sa brojnim izazovima kako bi osnažila svoju nezavisnost, građanski koncept, vladavinu prava, demokratiju, multikulturalnost i siguran put ka uniji evropskih naroda”, poručila je Bošnjak.
Čestitke povodom 13. jula pristigle su i od predsjednika opština, kao i lidera brojnih političkih partija.
Izvor: Dnevno
Foto: Pixabay
