Logo Icon

Radio i Televizija Nikšić

ĐUKANOVIĆ: NEĆEMO POVUĆI ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI, VUČIĆU OTVOREN POZIV DA DOĐE U CG

image

Crna Gora neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, poručuje predsjednik Milo Đukanović u intervjuu za Tanjug i ističe da masovni protesti zbog ovog Zakona, koje vidi kao u suštini političke, mada "obučene" u crkveno ruho, sa naglašenim prosrpskim predznakom, ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju vlast vodi.

"Da smo smatrali da taj zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo čuli protiv tog zakona, čuli smo u prethodne četiri godine", kaže Đukanović.

 

Ovo je važan period emancipacije Crne Gore napominje, u kome treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za dalji državni i duhovni razvoj crnogorskog društva, pa i obnovu, kako kaže, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

Na pitanje Tanjuga - ako nema povlačenja zakona, koji je izazvao proteste i veliko nezadovoljstvo vjernika SPC i građana srpske nacionalnosti, koji su taj zakon doživjeli kao nepoštovanje njihove volje, a time i prava - na koju vrstu dijaloga vlada Crne Gore poziva SPC, Đukanović kaže: "Na razgovor kako implementirati taj zakon".

Predsednik, u razgovoru u kojem je nabrojao, kako on to vidi, sve istorijske, pravne i političke razloge koji su opredijelili vlast Crne Gore na ovakav potez, te odbacio argumente protivnika Zakona, ističe da je na sceni mnogo manipulacija, a osnovna je, kaže, ta da je ovaj zakon legitimisao namjeru države da otme imovinu SPC u Crnoj Gori:

"Riječ je o brutalnoj izmišljotini i zamjeni teza", kaže Đukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000.

O tome, tvrdi, svjedoče "neupitne istorijske činjenice".

Zakon, dodaje, neće ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti će im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila Srpska pravoslavna crkva.

Potrudiće se, kaže, da sa ciljevima ovakve svoje politike objektivno upoznaju svakog građanina Crne Gore.

"A oni, naravno, imaju demokratsko pravo da se zalažu za svoja uvjerenja, uključujući proteste i okupljanja u organizaciji crkve”.

 

Nacionalistička retorika uzrokovana političkom inferiornošću pojednih opozicionih partija

Crnogorski predsjednik navodi da mu je "žao što je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u suštini inferiornom političkom manipulacijom lidera prosrpskih partija", nezadovoljnih, kako kaže, što su 30 godina kontinuirano doživljavali izborne i političke poraze.

Oni, kaže Đukanović, svjesni svoje nekonkurentnosti traže "alternativni teren političkog djelovanja, izmišljajući ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori i namećući se kao njegovi tobožnji zaštitnici”.

Na pitanje kako vidi optužbe jednog dijela crnogorske vlasti na račun Beogada, pa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da stoje iza pokušaja da se uzdrma politička scena Crne Gore, odnosno da li predsjedniku Srbije zamjera što podržava prava Srpske pravoslavne crkve, a time i volju, odnosno prava srpskog naroda u Crnoj Gori, Đukanović kaže da Beograd nije uzdrmao Crnu Goru.

"Od strane državnih zvaničnika Crne Gore nije bilo nikakvih uvrjedljivih tonova, niti neprijateljskih poruka. Dakle, nema nikakvog uznemirenja, niti osjećaja nestabilnosti, mi samo obavljamo svoje državno političke odgovornosti", ocjenjuje Đukanović.

"Razumijem, naravno, zainteresovanost predsjednika Vučića", dodaje, da "isprati ostvarivanje prava građana srpske nacionalnosti u CG i u drugim susjednim državama i njegovu zainteresovanost za položaj SPC na prostorima drugih država, gdjde ona djeluje".

"Ali, naše upozorenje uvijek je bilo neskriveno i vrlo direktno - da se ta politika mora voditi veoma suptilno", ističe Đukanović i napominje da je još u svježem sjećanju 1990. godina i tadašnji pokušaj da se uređuju prava građana sprske nacionalnosti u, kako on tvrdi, drugim državama u regionu.

"Kako se to završilo, mogli smo da vidimo", poručuje uz konstataciju:

"Neodmjereno, nedovoljno pažljivo bavljenje tim pitanjima, sa pozivom na brigu o pravima Srba gdje god da oni žive može odvesti u neprimjereni paternalizam i opasno ugrožavanje suvereniteta drugih država u našem regionu".

Upitan na čiju adresu je upućeno to upozorenje, Đukanović odgovara: "Svima koji tako postupaju".

"Bili smo u prilici ovih dana da pročitamo određene izjave visokih beogradskih zvaničnika, uključujući i predsjednika Vučića. On je govorio o svom legitimnom pravu da vodi računa o položaju građana srpske nacionalnosti, budući da ih ima oko 28 odsto u Crnoj Gori. Naravno, razumijem njegovu zaintresovanost za položaj srpske manjine u CG. Ali, u elaboraciji takve politike govorio je I o Srbima u Crnoj Gori kao dijelu jedinstvenog srpskog nacionalnog korpusa, koji bi trebao slijediti zajednički nacionalni interes, koji se, opet logično, definiše u Srbiji. A, odmah nakon toga smo mogli da čujemo I nezadovoljstvo zastupljenošću Srba u državnim organima Crne Gore", primjećuje Đukanović.

Poštovati i slijediti interese Države

On medjutim isticce da gradjani Crne Gore, bilo koje nacionalnosti da su, treba da slede I postuju, nacionalne interese Crne Gore, a ne drugih drzava.

"Jer, nacionalni interesi drugih drzava, makar i susednih, mogu biti vrlo suprostavljeni nassim nacionalnim interesima", isticce Djukanovich i podsecha na, kako kazze, "obnovu nezavisnosti Crne Gore, kao nacionalni interes, koji je bio suprotan nacionalnom interesu države Srbije. Takodje, interes Crne Gore da bude cclanica NATO, bio je suprotan nacionalnom interesu države Srbije".

Zato nije realno očekivati od Crne Gore, jasan je Đukanović u definisanju prava, da širi prostor za rad u državnim organima građanima koji pristaju da po političkom pozivu djeluju suprotno nacionalnim interesima Crne Gore.

Na direktno pitanje ima li dovoljno Srba u organima Crne Gore, Đukanović odgovara da vlast nema viziju da "uređuje Crnu Goru kao konfederaciju nacionalnih zajednica", i da se pažljivo vodi računa o tome da državni organi budu konstituisani na bazi izborne volje građana i kriterijuma profesionalnosti.

"Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i predsjednik Vučić"

Na pitanje da li zna da Vučić u Srbiji trpi kritike da je preblago reagovao na ponašanje Crne Gore povodom usvajanja zakona, i kad je riječ o položaju Srba, te da se čuju opaske da on, Đukanović, ratuje sa dijelom srpskog naroda, kao i sa Srbijom, a da za to nije dobio adekvatan odgovor, što se tumači i prijateljskim odnosima sa predsjednikom Vučićem, Đukanović konstatuje da i sam prolazi kroz takve situacije.

Te zamjerke, naime, vidi kao reakciju nacionalista i ljudi retrogradnog mišljenja "sa ove ili one strane".

"Oni su često iskazivali nezadovoljstvo politikom koju vodim, ali nikada nijesam osjećao potrebu da se sa nacionalistima nadmećem u demonstraciji lojalnosti državi". Preporučuje to kaže, svakome, uključujući i Vučića.

"A šta misle velikosrpski nacionalisti i kako bi oni željeli da uređuju odnose sa Cnom Gorom, to smo imali priliku da vidimo - pir pokušaja paljenja crnogorske zastave u Beogradu, poziv na linč crnogorskog ambasadora, kao i poziv ministra spoljnih poslova Srbije na prebrojanjvanje Crnogoraca u Srbiji koji podržavaju politiku Mila Đukanovića", ocjenjuje predsjednik Crne Gore.

On dodaje da je riječ "o retrogradnim političkim pojavama koje pripadaju prošlosti", te da vjeruje da "ljudi koji su dobili legitimitet većinske javnosti u Srbji i Crnoj Gori, moraju da se ponašaju odgovorno prema zajedničkom istorijskom nasleđu i projekciji zajedničke evorpske budućnosti".

Ističe da odnose između Srbije i Crne Gore treba uređivati kao odnose dvije susjedne države, koje respektuju sve što smo kroz istoriju zajedno prošli i koje se odgovorno odnose prema zajednićkoj evropskoj budućnosti.

Na pitanje da li namjerava da posjeti Srbiju, s obzirom da mu je takav poziv javno uputio Aleksandar Vučić, odnosno može li predsjednik Srbije očekivati sličan poziv, pošto mu je na neki način upućena poruka da nije dobrodošao u privatnu posjetu na Badnji dan u Crnu Goru, Đukanović kaže da je spreman na razgovor.

"Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i predsjednik Vučić. Prema mom sjećanju, predsjednik Crne Gore je posljednji bio u zvaničnoj posjeti Srbiji, što znači da bi sada trebalo da predsjednik Srbije posjeti Crnu Goru", podsjeća Đukanović.