Logo Icon

Radio i Televizija Nikšić

image

PREMINUO MILORAD NIKČEVIĆ

14.10.2021
image

Crnogorski književni istoričar, teoretičar i književnik Milorad Nikčević umro je jutros u bolnici u Osijeku.

Nikčević je rođen14. januara 1941. godine u Stubici (Pješivci). Osnovnu školu završio je u Bogetićima, a realnu gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je studij slavistike (jugoslavistiku i rusistiku) na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu magistrirao je s tezom Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele. Doktorsku disertaciju pod naslovom Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina 19. vijeka do prvog svjetskog rata obranio je na Filološkome fakultetu u Beogradu i stekao akademski stupanj doktora filoloških nauka. Studijski se usavršavao na Državnome univerzitetu „Lomonosov” u Moskvi (1975), na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu (1989), potom na zagrebačkome Filozofskom fakultetu (1996) te na Univerzitetu Berkli u San Francisku (2001).

Na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost i Katedri za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga rada nastave jezika i književnosti Filozofskoga (bivšeg Pedagoškoga) fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strosmajera u Osijeku radio je kao docent, vanredni profesor, redovni profesor i redovni profesor u trajnom zvanju. Predavao je Metodiku jezika i književnosti, Metodologiju znanstvenoga rada, Metodiku nastave književnosti, Metodiku nastave književnosti I – teoriju školske recepcije književnosti, Metodiku nastave književnosti II te Istraživanje interkulturalnih i međuknjiževnih uzajamnosti i Kritička izdanja i tekstologiju. Od 2005. do penzije rukovodilac je i jedan od utemeljivača Katedre za metodiku i metodologiju naučno-istraživačkoga rada nastave jezika i književnosti. Bio je (do penzionisanja) član Odbora za filologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Učesnik je mnogih inostranih i domaćih konferencija u Zagrebu, Osijeku, Sarajevu, Subotici, Podgorici, Herceg-Novom, Pečuhu, Budimpešti i drugđe, đe se raspravljalo o nacionalnim entitetima, njihovim doticajima, susretima, interkulturnim vezama i konfesijama. Utemeljivač je crnogorskog studija (1995) Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi gostujući profesor toga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996).

Za stručni, naučni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada. Posebno se ističe zlatni Pečat grada Osijeka 2003. „za izuzetna ostvarenja u području znanosti”. Godine 2014. hrvatski predśednik Ivo Josipović uručio mu je državno odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za „višegodišnje zasluge za kulturu/znanost i približavanje njenih vrijednosti između Republike Hrvatske i Crne Gore“.

Autor je petnaest samostalnih i dviju koautorskih knjiga.