Društvo

Vijesti iz društva

MANJE USVOJENE DJECE, ALI JAČA POMOĆ PORODICI I HRANITELJSTVO

MANJE USVOJENE DJECE, ALI JAČA POMOĆ PORODICI I HRANITELJSTVO

24.01.2023 / 20:51

Troje djece usvojeno je u 2022. godini, što je upola, pa i skoro za trećinu manje nego u ranijem periodu. U 2014. realizovano je deset, a u 2017. šest usvojenja. Među djecom koja su spremna za usvojenje, više je djece sa smetnjama u razvoju i djece koja potiču iz REA populacije (Romi, Egipćani i Aškalije). To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

To što je usvajanja sve manje, objasnili su, pored ostalog, time što se u centrima za socijalni rad radi na jačanju biološke porodice, ali i time da su u međuvremenu razvijeni alternativni oblici zbrinjavanja djece, poput hraniteljstva.

 ”Posljednjih godina broj realizovanih usvojenja je smanjen. Primjera radi, u 2014. godini realizovano je 10 usvojenja, 2017. godine šest, a prošle godine tri. Broj djece koja su spremna za usvojenje manji je u odnosu na raniji period, prije svega zbog toga što je rad stručnih radnika u centrima za socijalni rad usmjeren ka jačanju biološke porodice, unapređenju roditeljskih kapaciteta i stvaranje uslova za eventualni povratak djeteta u biološku porodicu. Takođe, posljednjih godina u Crnoj Gori se radilo na razvoju alternativnih oblika zbrinjavanja djece, kao što je smještaj djece u hraniteljske porodice, sve u cilju sprečavanja smještaja djece u ustanove socijalne i dječje zaštite”, kazali su iz resora ministra u tehničkom mandatu .
 
 Postupak usvojenja, kako su podsjetili, uređen je Porodičnim zakonom, te Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
 ”Proceduru usvojenja, zainteresovani bračni parovi započinju u centru za socijalni rad u opštini prebivališta/boravišta. Bračni parovi koji žele da usvoje dijete podnose zahtjev nadležnom centru za socijalni rad, nakon čega će od stručnih radnika zaposlenih u centru dobiti informacije o dokumentaciji koju treba da dostave. Centar za socijalni rad vrši procjenu i pripremu potencijalnih usvojitelja, tačnije u centru se obrazuje tim, koji čine socijalni radnik, psiholog i pravnik, a čiji je zadatak donošenje procjene o podobnosti potencijalnih usvojitelja”, pojasnili su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Kako su kazali, stručni tim na osnovu više razgovora, neposrednog kontakta u porodičnom okruženju bračnog para, sagledava lična svojstva potencijalnih usvojitelja, njihovu motivaciju za usvojenje, kao i druge elemente koji su relevantni za procjenu podobnosti za usvojenje.

”Uporedo sa postupkom procjene, vrši se i priprema potencijalnih usvojitelja, koju takođe realizuju stručna lica zaposlena u centru. Priprema bračnog para jako je značajna za buduće usvojitelje jer tokom programa se obrađuju teme koje parove najvišu brinu. Procjena i priprema usvojitelja su dva dijela jednog cjelovitog procesa. Nakon što stručni tim izvrši procjenu da su potencijalni usvojitelji podobni da usvoje dijete, formira se konačni nalaz i mišljenje koji se sa pratećom dokumentacijom šalje nadležnom ministarstvu. Nakon što nadležno ministarstvo ocijeni da je postupak stručno sproveden, potencijalni usvojitelji se upisuju u jedinstveni registar koji se nalazi u Ministarstvu rada i socijalnog staranja”, pojasnili su iz resora Adrovića.

Tvrde i da sama procedura procjene podobnosti nije dugotrajna i komplikovana, ali dodaje da je period čekanja na dijete posljednjih godina znatno produžen. Pojašnjavaju da je razlog tome i značajno manji broj djece koja su spremna za usvojenje.

”U proteklom periodu sve manji broj djece se smješta u ustanovu za djecu bez roditeljskog staranja, već se upućuju na alternativne oblike zaštite, kao što je smještaj u hraniteljske porodice. Takođe, krajnji cilj rada sa porodicom jeste vraćanje djece u biološku porodicu, te se u većoj mjeri roditelji upućuju na programe podrške koji će unaprijediti njihovo funkcionisanje i omogućiti eventualno preuzimanje brige o djeci”, rekli su iz resora rada i socijalnog staranja.

Kako su dodali, u posljednjem periodu promijenila se i struktura djece koja su spremna za usvajanje i da je sada sve više djece sa smetnjama u razvoju i djece koja potiču iz REA populacije.

”Situacija u Crnoj Gori je posljednjih godina slična kao u zemljama u okruženju i razvijenim evropskim državama, tako da je puno veći broj lica zainteresovanih za usvojenje djece od broja djece podobne za usvojenje”, rekli su iz resora Adrovića.

Na pitanje da li roditelji koji su ostavili djecu prave smetnje u postupku usvojenja, te kako se to rješava, kazali su da se to u praksi nikad nije desilo.

”Usvojenje se može zasnovati samo ukoliko su ispunjeni određeni zakonski uslovi i to ukoliko su roditelji dali saglasnost za zasnivanje usvojenja ili ako su lišeni roditeljskog prava/poslovne sposobnosti, ili ako je boravište roditelja nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brinu za dijete. Imajući u vidu da dijete može biti usvojeno tek pošto su ispunjeni navedeni uslovi, u praksi se nikada nije desilo da biološki roditelji otežavaju postupak usvojenja”, rekli su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Navodeći neke od uslova za usvojenje, rekli su da, prema Porodičnom zakonu koji propisuje starosne granice, dijete može da usvoji bračni par, kada je jedno od njih u starosnom dobu od 30 do 50 godina, te da je lice starije od usvojenika najmanje 18 godina.

”U odnosu na dijete, zakonski uslov je da se ne može usvojiti dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog rođenja”, pojasnili su.

Zakon predviđa da dijete može da usvoji i hetero par koji živi u vanbračnoj zajednici, ali i osoba koja nema partnera.

”Osoba koja živi sama može usvojiti dijete ukoliko za to postoje naročito opravdani razlozi i ako je to u najboljem interesu djeteta. U tom slučaju saglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja”, pojasnili su iz resora Adrovića.

Domaći propisi ne dozvoljavaju parovima, gdje je jedan partner stranac, da usvajaju djecu koja su crnogorski državljani. To je moguće, samo ako se za njih ne može naći usvojilac u Crnoj Gori. U tom slučaju, potrebna je saglasnost Ministarstva rada i socijalnog staranja, koja se daje na osnovu mišljenja stručne komisije.

Parovi iz Crne Gore, kako su rekli, mogu da usvajaju djecu iz inostranstva, a u tom slučaju, postupak usvojenja vodi se u zemlji porijekla dijeteta, u skladu sa zakonskim propisima zemlje u kojoj se usvojenje zasniva.

 

Izvor: Vijesti

Podijelite na: