Ekonomija

Vijesti iz ekonomije

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA NEŠTO ŠTO JE NEMINOVNO U BUDUĆNOSTI

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA NEŠTO ŠTO JE NEMINOVNO U BUDUĆNOSTI

27.05.2022 / 19:25

Energetska kriza nije nikakvo vanredno stanje, već je to nova realnost, a regionalizacija tržišta u budućnosti je nešto što je neminovno, poručeno je na panelu „Liberalizacija tržišta i prednosti uspostavljanja regionalne berze električne energije“ održanom u okviru konferencije NET 2022, koju je organizovala Elektroprivreda Crne Gore (EPCG).

Predsjednik Odbora direktora CGES-a, Aleksandar Mijušković, rekao je da je Crna Gora postala čvor u regionu, s obzirom na to da je Terna jedan od vlasnika CGES-a zbog kabla sa Italijom.

„Imamo direktnu vezu sa Italijom i dosta razvijenu vezu sa susjednim državama, što nam omogućava da što više otvorimo granice i budemo tu za trgovinu električnom energijom. U Crnoj Gori je i koordinaciona aukcijska kuća za prenosne kapacitete za jugostočnu Evropu (SEECAO). To je još jedna prednost i mogućnost da se što više i bolje trguje“, rekao je Mijušković.

Ukazao je da je CGES ostvario, u prošloj godini, rekordni poslovni rezultat.

„Imali smo dobit od 117 miliona. U prvom kvartalu imamo već šest miliona dobiti. Tako da i ove godine očekujem rekordni rezultat. Našu imovinu, od osnivanja, uvećali smo skoro duplo“, naveo je Mijušković.

Podsjetio je da je CGES osnovao berzu električne energije, čiji su vlasnici CGES, COTTE i EPCG.

Rukovoditeljka Sektora za električnu energiju u Sekreterijatu Energetske zajednice, Jasmina Trhulj, kazala je da energetska kriza nije nikakvo vanredno stanje, već da je to nova realnost.

„Mislim da je teško da govorimo da je bilo sistemskih reformi. Sve promjene koje su se dešavale i odluke koje su donošene u energetskom sektoru naših zemalja su uglavnom bile rukovođene gašenjem požara i time kako da se ublaže posljedice krize“, navela je Trhulj.

Ukazala je da se u tržištu u regionu cijena struje gotovo nigdje nije promijenila.

„To nas dovodi na to da će biti preveliki pritisak na energetske kompanije u regionu koje su dominantni učesnici i koje snabdijevaju cijelo tržište. Cijena na maloprodajnom tržištu je od 1. januara promijenjena samo u Makedoniji. Tu imamo 11 odsto porasta cijene za domaćinstva i male kupce“, kazala je Trhulj.

Prema njenim riječima, postojali su veliki pritisci na kompanije u proteklom periodu naročito u Makedoniji, Srbiji i na Kosovu gdje su zemlje bili neto uvoznici.

„Oni su uvozili po cijeni koja je tri i pet puta veća, a prodavali i dalje po istoj cijeni. Potpuno je jasno da takva situacija ne može da opstane bez ozbiljnih posljedica po te kompanije“, rekla je Trhulj.

Smatra da je najbolji pokazatelj toga kakva je situacija na tržištu koliko ima novih investicija, ocjenjujući da ih je nedovoljno u regionu.

Trhulj je najavila da će Energetska zajednica uraditi pregled mjera i da će u narednom periodu pokrenuti postupke protiv zemalja gdje budu vidjeli da su mjere ulazile u distorziju tržišta i da nisu bile u skladu sa propisima Energetske zajednice.

Direktor SEEPEX, Miloš Mladenović, rekao je da je u regionu centralne i jugoistočne Evrope tri ili četiri godine prije kovida, prosječna cijena na tržištu bila pedesetak eura.

„Ta cijena je korištena pored toga što je bila refenta cijena za nove investitore i fjučers tržišta. Prve kovid godine, cijena je pala zbog pada industrijske proizvodnje. Bila je ispod 40 eura, a 2021. godine bila je pedesetak eura. Zaključno sa sjutrašnjim danom, od početka godine, cijena na SEEPEX-u je 220 eura prosječno“, naveo je Mladenović.

Ukazao je da je procjena desetogodišnjih fjučers produkata za naš region bi bila na nivou 150 eura.

„Toliko o tome kad su u pitanju prognoze cijena na veleprodajnom tržištu“, dodao je Mladenović.

Tehnički direktor Crnogorske berze električne energije/BELEN, Dejan Drašković, podsjetio je da su imali jasnu vizuju da mogu da pokrenu to pitanje, navodeći da su dobili podršku Vlade da idu u tom pravcu.

„U pripremu novog Poziva za kompetitivnu proceduru koji je rezultirao time da smo dobili izuzetno pouzdane partnere u implementaciji dan unaprijed tržišta u Crnoj Gori krenuli 2020. godine“, naveo je Drašković.

Implementacija, kako je kazao, ide bolje od očekivanog.

„Kliring sistem očekujemo da će biti implementiran za mjesec, kada bi trebalo da počnemo određena testiranja. Što se tiče implementacije na tehničkom dijelu sistema, mogu da pohvalim kolege iz Francuske. Očekujemo da će za tri do četiri mjeseca da se završi tehnička implementacija, tako da ćemo imati sve uslove koji su potrebni da započnemo testiranje i krenemo sa operativnim funkcionisanjem“, naveo je Drašković.

Ukazao je na problem koji se tiče energetskih subjekata kad je u pitanju nefleksibilnost Zakona o PDV-u, navodeći da su izmjene tog akta ušle u plan Vlade i planirane su u trećem kvartalu ove godine.

„Vidimo da će u samoj budućnosti regionalizacija tržišta biti nešto što je neminovno. Međutim, jedan od ključnih preduslova za pristupanje EU je uspostavljanje lokalne berze kako bismo mogli da idemo na sljedeći korak, a to je spajanje tržišta“, rekao je Drašković.

Predstavnik Direkcije za upravljanje energijom u EPCG, Darko Krivokapić, kazao je da je Crna Gora energetski na nuli, ali da zbog hidrološki dobre godine, mogu da trpe niske cijene.

„Ono što je pomogla rekonstrukcija samog tržišta i pojava berzi jeste da fleskibilnost naše proizvodnje dođe do izražaja“, pojasnio je Krivokapić.

Smatra da je nagla promjena tržišta koja je nastupila u posljednjem periodu pokazala „male pukotine kojih smo bili svi svjesni, ali smo ih preskakali i pokrivali“.

Senior Portfolio Menadžer u EFT-u, Mladen Apostolović, rekao je da se više ne postavlja pitanje cijene električne energije, navodeći da su one visoke i mogu da budu još i više.

„Postavlja se pitanje da li ćemo imati dovoljno električne energije ako nastavimo da uvećavamo potrošnju. Treba da štedimo energiju“, kazao je Apostolović.

Predstavnik GEN-i Slovenija, Predrag Savić, rekao je da je region imao veliku energetsku krizu u februaru 2012. godine, na proljeće 2016. godine, ali da i sad imamo veliku energetsku krizu.

„Mislim da je suština priče da ovo trenutno možemo da nazovemo energetskom krizom, ali bojim se da govorimo o terminu nova realnost. Cijelu situaciju mislim da niko od nas ne može da vidi ružičasto u energetskom smislu“, naveo je Savić.

Drugog dana Simpozijuma teme su: poslovni modeli, uslovi finansiranja i mogućnosti korićenja EU fondova za investiranje u sektor energetike i dekarbonizacija energetskog sektora – izazovi uvođenja troškova emisija CO2 i primjene carbon border adjustment mehanizma za zemlje regiona.

Podijelite na: