(VIDEO) Abazović: U jul ušli sa parametrima koje CG nikad imala nije; Damjanović: Kritična 2025. jer je nivo dugova koji Vlada vraća izuzetno visok

Završena je sjednica Vlade Crne Gore na kojoj je zaključeno da je Crna Gora ušla u jul sa parametrima kakve nikad do sada imala nije.

Takođe, ministarska ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović komentarišući informaciju da su projekti  koje je Crna Gora kandidovala EK „propali“, te da je Crna Gora isključena iz plana EK – netačne.

Konstatovana je transformacija Investiciono razvojnog fonda (IRF) u Razvojnu banku. 

Tok sjednice mogli ste pratiti uživo na našem portalu:

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da je Vlada uradila sve što je mogla da pomogne zaposlenima u MUP-u i drugim jedinicama sektora bezbjednosti. 

Adžić je kazao da su jutros imali aktivnosti u vidu hapšenja tri pripadnika organizovanih kriminalnih grupa koja su učestvovala u pripremi ubistva dvije osobe u Crnoj Gori.

On je kazao da o tome u medijima „vjerovatno nećete čitati“, jer se nastavlja trend da se prikazuje samo ono što je negativno i što narušava rad ljudi.

On je kazao da je loša pretpostavka da MUP ne želi da poštuje odluke suda, aludirajući na to što je Upravni sud juče donio odluku da je Vlada nezakonito smijenila Zorana Brđanina sa mjesta direktora UP. 

„Ne stoji i ne odgovara istini, već svi ljudi koji su uključeni i zastupaju gotovo svaku firmu i svakog pojedinca koji je učestvovao u pljački Crne Gore, ti ljudi ga predstavljaju, zastupaju i brane“, kazao je Adžić. 

Poručio je da imamo ljude koji „brane navodne ubice“, a upravo ti ljudi sada, prema njegovim riječima, svim sredstvima pokušavaju da nametnu MUP-u da na mjesto direktora vrati bivšeg direktora koji je odlukom vlade smijenjen sa te pozicije.

„Mi ćemo odlukom suda iskoristiti sva naša pravna sredstva, a svakako će MUP nastaviit da funkcioniše onako kako je i dosad funkcionisalo a to je u interesu građana, a protiv interesa mafije, i da svi oni ljudi koji se u bilo koji kontekst dovode u spregu sa organizovnaim kriminalom neće moći da utiču na odluke MUP-a“, kazao je Adžić. 

Poručio je da će trenutni v.d. direktora Uprave policije Terzić nastaviti da sprovodi svoju funkciju sve dok ima pravnih mogućnosti. 

„Nastavljemo bez obzira na svakodnevne pritiske i pokušaj mafije, i dobro je što se oglasio Sudski savjet“, rekao je Adžić.

Abazović: Očekujemo da u skorijem periodu SDT i SPO pređu u Staru zgradu Vlade

Abazović je kazao da je Vlada ranije donijela odluku da SDT i SPO pređu u Staru zgradu Vlade, i da to mogu da urade sjutra. 

„U ovaj ponedeljak smo obišli Staru zgradu Vlade, bio je i ministar Kovač i direktor Uprave za katastar i državnu imovinu gospodin Đurišić, i mi smo to dogovorili. Ova odluka je više tehničkog karaktera da bi međunarodni donatori mogli odmah da ustupe neku profesionalnu agenciju ili arhitektu da vide šta treba od adaptacije da se uradi. Očekujemo da u skorijem periodu tamo pređu, prostorije su prazni, ali treba reći da nijesu loše. Potrebne jesu neke intervencije“, kazao je Abazović. 

Poručio je da „ne treba biti nepravedan“ i reći da je to što se radilo u bivšoj Jugoslaviji mnogo funkcionalnije i ozbiljnije, nego ovo što se radilo sada, „i gdje se prosipao novac, računajući zgradu u kojoj sjedimo“. 

Kazao je da će tamo imati „mnogo korektnije uslove“ nego što je to dosad bio slučaj. 

Poručio je da je za Vladu najveći prioritet borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

„Nemamo kapacitete kao Kuvajt da možemo svakome da damo nove zgrade i opremu, ali što budemo imali stavljaćemo u službi onih koji se bore da distribucija pravde bude na mnogo zavidnijem nivou“, dodao je on. 

Predstavnik Ministarstva pravde Bojan Božović kazao je da je postojala mogućnost da se čekaju određene izmjene, posebna ugradnja i realizacija nekih projekata unutar Stare zgrade vlade, ali se ocijenilo da bi, ukoliko bi se čekao završetak svega toga, čekalo još mnogo vremena. 

„Kada se izmijeste i postojeće zgrade ta zgrada će biti korišćena za druga državna tužilaštva“, kazao je Božović. 

Usvojena je informacija da Aleksandar Radović bude izabran za v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. 

Abazović je, komentarišući nastavak saradnje sa Stambenom zadrugom prosvjetnih radnika „Solidarno“ s Predlogom sporazuma, kazao da ako oni mogu nešto da urade kako valja, onda „nema komentar“. 

„Ne znam zašto bi takve firme ili takvi ljudi imali priliku nešto da rade, kad svoj posao ne mogu da završe kako treba. Da je neko ko završava kako treba, što se kaže je li i bog dao“, kazao je Abazović.  

Joković: Po 300 hiljada eura pekarima i malinarima

Ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da je odobreno 300 hiljada eura da se subvenciraju svi pekari koji su na veliko prodavali hljeb lancima i marketima u periodu koronavirusa.

„Ovo će se raditi tako što će se ukupne količine hljeba podijeliti sa ovim i vratiti sredstva onima koji imaju dokaze odnosno fakture ili uplate sa kodovima“, kazao je Joković. 

Ista stvar je i sa malinarima. 

„Malinari su pretrpjeli ogromne gubitke, tone malina ostalo je u rashladnima. Ministarstvo finansija je obezbijedilo 300 hiljada eura za sve one koje su od 1. jula prošle godine do 1. jula ove godine izvozili maline, oni koji imaju fakture sa svim dokazima, ova cifra podijeliće se po kilogramu malina, i taj dio će se množiti sa onim hladnjačarima koliko je ko izvezao, prodao ili ostvario gubitaka“, kazao je Joković. 

Ovim će se, prema riječima Jokovića, dio gubitaka sanirati. 

Damjanović: IRF prelazeći u Razvojnu banku da bude zdrava konkurencija postojećem bankarskom sektoru

Jedna od tačaka dnevnog reda jeste Informacija o aktivnostima u pravcu transformacije Investiciono razvojnog fonda (IRF) Crne Gore AD u Razvojnu banku Crne Gore. 

Komentarišući Informaciju, Damjanović je kazao da je suština ta da su aktivnosti transformacije neophodno i de fakto započete, te da je to nešto što je proisteklo iz Skupštine Crne Gore. 

On je objasnio da je IRF dostigao limit u razvoju i mogućnostima, a u današnjem vreemnu je neophodna veća fleksibilnost samog Fonda. 

„Ono što je neophodno je da IRF prelazeći u Razvojnu banku bude zdrava konkurencija postojećem bankarskom sektoru i bude servis onom dijelu privrede kojem je to neophodno kako bi doprinio privrednom razvoju Crne Gore“, kazao je Damjanović. 

Dodao je da je dio tih aktivnosti već definisan. 

Ministar Adrović je podsjetio da Crna Gora nema nijedan strateški dokument kada je riječ o rodno zasnovanom nasilju i nasilju u porodici, jer je posljednja strategija zaštite od nasilja u porodi važila od 2016. do 2020. godine. 

„Pitanje nasilja i diskriminacije žena je u porastu i na zabrinjavajućem nivou“, kazao je Adrović. 

Predstavnik ministarstva kapitalnih investicija kazao je da Nacionalni plan traganja i spašavanja na moru donosi niz prednosti za Crnu Goru. 

Povećane su naknade u Parku prirode Piva, koje se odnose na kampovanje sa 1,50 na 2 eura i smještaj u Spomen domu u Crkvičkom polju, sa 7 na 10 eura. 

Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović kazao je da je za 20 bivših radnika KAP-a koji su sad penzionisani predviđena otpremnina od 259 hiljada eura. 

On je kazao da je to problem iz 2009. godine.

Abazović je kazao da je to lijepa vijest. 

„Još jedno rješenje problema, ili što bi rekli najgora vlada“, našalio se Abazović.

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić upitao je koji su to dugovi i kada su proizvedeni, jer se 2025. godina potencira kao kritična godina za ekonomiju u Crnoj Gori. 

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da 2025. kritična u smislu jer se nivo dugova koji Vlada vraća „izuzetno visok“. 

„Plaćanje kamata i obaveza koje redovno izmurujemo, a biće veće naprezanje fiskalno nego što je bilo ove ili će biti naredne godine“, odgovorio je Damjanović. 

Predstavnik ministarstva finansija pojasnio je da je za 2025. planirana otplata duga na nivou od 873 miliona eura, i kamate oko 190 miliona. 

„Govorimo oko milijardu eura koje je neophodno obezbijediti. Uz projektovani deficit u tom periodu, nedostajuća sredstva biće milijardu i 150 eura, i iz tog razloga se sad govori o 2025. godini jer je potrebno preuzeti aktivnosti u svim godinama koje tome prethode“, kazao je predstavnik ministarstva finansija.

Abazović je kazao da sve o čemu pričaju su dugovi iz prethodnog perioda. 

„Ove godine se uzelo 100 miliona od kojih je otplaćeno 44, a faktički je sve ostalo na 54. Ne znamo kako ćemo završiti godinu, dominantno zavisi od turistički sezoni, a svi servisi se obavljaju bez ikakvih restrikcija“, naveo je on.

Abazović je kazao da su to dugovi iz 2019 i 2020 godine dominantno, i dugovi koje je u jednoj mjeri generisao autoput. 

„Ako budemo disciplinovani i imali naplatu kakvu sad imamo, nama 2025. neće predstavljati toliko veliki problem. To je suština priče“, kazao je Abazović i objasnio na koji način. 

Đurović: Crna Gora među najvećim rasponima u Evropi

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da zadnja prognoza Bečkog instituta o stopi rasta govori da je Crna Gora među najvećim rasponima u Evropi, te da su iza nas Kosovo, Albanija, Rumunija, Hrvatska, Češka, Letonija… 

„Mi ne pričamo sami o sebi, pričaju drugi o nama iz ozbiljnih institucija kao što je Bečki institut“, kazao je on.

Abazović: U jul ušli sa parametrima koje Crna Gora nikad imala nije

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović prokomentarisao je aktuelnu temu oko „propalih projekata“, kazavši da se fama stvara samo iz jednog razloga, a to je jer vijest da su prihodi u budžetu više od 20 odsto veći od planiranih, želi da se prećuti. 

„Crna Gora je za prvih šest mjeseci ostvarila neplaniranu dobit veću od 200 miliona eura. To je čitava stvar zbog čega je galama. Ljuti su zbog toga“, kazao je Abazović. 

On je dodao da je zbog prvo moralo da se kaže da je „vanredna situacija na aerodromima u Crnoj Gori“, i pozvao građane da ode na aerodrome da vide ima li nečeg vanrednog. 

„To što ima ljudi i što su gužve je nešto što treba da nas raduje, i onda da nekako iskoriste izjavu portparolke EK da u ovom ciklusu nisu dobri projekti u Crnoj Gori, što se i prije dešavalo, i u drugim zemljama ne samo u CG“, kazao je Abazović. 

On je zatim pročitao nekoliko projekata za koje, kako kaže „nije bilo interneta ni tvita“. 

Ponovio je da propaganda nastaje samo iz razloga što se u jul mjesec nije ušlo sa bankrotom nego sa parametrima „koje Crna Gora nikad imala nije“. 

„Spoljni dug iznosi 66 odsto, i ja pitam javnost neka kažu koje godine je Crna Gora imala ove parametre“, upitao je on.

„Vjerujemo da će ovo biti sezona u kojoj će biti oboren rekord iz 2019 godine“, ponovio je Abazović.

Abazović je kazao da su zahtjev da se Vlada ne bavi tehničkim stvari koje se tiču aerodroma, uslišili, jer su u tehničkom mandatu.

„Moje lično mišljenje je da pod koncesiju treba da ode tivatski aerodrom, a da uz sve napore dobijemo treći aerodrom u Beranama. Ukoliko ostanemo u ovom sastavu, naredna godina biće najuspješnija u pogledu infrastrukture i obrazovanja“, naveo je Abazović.

Novaković Đurović: Informacije da je Crna Gora isključena iz plana EK su netačne

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović kazala je da tek treba da prijave projekte za plan rasta koje je predstavila predstavnica EK, tako da informacije da je Crna Gora isključena iz tog plana rasta su netačne. 

„Što se tiče investicionog okvira Zapadnog Balkana, mi smo dobili preko 40 miliona podrške, a prije desetak dana 5,4 dodatnih miliona podrške, za razliku od nekoliko zemalja. Dodatna podrška se odnosi na sredstava koja su na listi i koja u ovom ciklusu nisu zbog dokumentacije mogli biti podržani“, kazala je ona.

Ona je poručila da su to sve redovne okolnosti. 

Žižić je kazala da je „totalna dezinformacija“ da je MEP isključeno iz novog poziva, te zamolila javnost da „kada daje saopštenja da ih u cjelosti i vidi šta je prava istina“. 

Milena Žižić iz Ministarstva evropskih poslova komentarišući to što je Evropska komisija projekte koje je Crna Gora kandidovala za peti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan ocijenila kao preuranjene ili nepogodne za finansiranje, kazala je da je to ministarstvo uputilo urgenciju resornim ministarstvima da dostave prilog za najavljeni plan rasta za Zapadni Balkan od predsjednice EK Ursule fon de Lajen.

izvor: Dnevno
foto: printscreen

NIKŠIĆ PROGNOZA